Hvaš er nżfrjįlshyggja?

Ķ Morgunblašinu 27. janśar 2021 kennir Ólafur Siguršsson, fyrrverandi fréttamašur, nżfrjįlshyggju um flest žaš, sem aflaga hefur fariš ķ heiminum sķšustu fimmtķu įrin og ber fyrir žvķ tvo kunna vinstri menn bandarķska, Joseph Stiglitz hagfręšing og Robert Kuttner fréttamann. En hvaš er nżfrjįlshyggja? Flestir geta veriš sammįla um, aš hśn sé sś skošun, sem Friedrich von Hayek og Milton Friedman efldu aš rökum og Margrét Thatcher og Ronald Reagan framkvęmdu upp śr 1975, aš rķkiš hefši vaxiš um of og žrengt aš frelsi og svigrśmi einstaklinganna. Mįl vęri aš flytja verkefni frį skriffinnum til frumkvöšla og lękka skatta.

Žaš studdi nżfrjįlshyggjuna, aš rķkisafskiptastefnan, sem fylgt hafši veriš frį strķšslokum, hafši gefist illa, en samkvęmt henni įtti aš tryggja fulla atvinnu meš peningaženslu. Žetta reyndist ekki gerlegt til langs tķma litiš. Afleišingin hafši oršiš veršbólga meš atvinnuleysi, ekki įn žess. Žau Thatcher og Reagan nįši góšum įrangri, og leištogar annarra žjóša tóku upp stefnu žeirra, ekki sķst stjórnmįlaforingjar ķ hinum nżfrjįlsu rķkjum, sem kommśnistar höfšu stjórnaš ķ Miš- og Austur-Evrópu, Mart Laar, Vįclav Klaus og Leszek Balcerowicz. Undir forystu žeirra breyttust hagkerfi žessara rķkja undrafljótt og įn blóšsśthellinga śr kommśnisma ķ kapķtalisma, og žjóšir landanna tóku aš lifa ešlilegu lķfi. Žetta er eitt žögulla afreka mannkynssögunnar.

Frį hruni kommśnismans 1991 hefur veriš ótrślegt framfaraskeiš į Vesturlöndum, eins og  Matt Ridley og Johan Norberg rekja ķ bókum, sem komiš hafa śt į ķslensku. Meginskżringin er aušsę: aukin alžjóšavišskipti, sem gera mönnum kleift aš nżta sér kosti hinnar alžjóšlegu verkaskiptingar. Mörg hundruš milljón manna ķ Kķna, Indlandi og öšrum sušręnum löndum hafa žrammaš į sjömķlnaskóm śr fįtękt ķ bjargįlnir, og į Vesturlöndum hafa almenn lķfskjör batnaš verulega ķ öllum tekjuhópum, žótt vitanlega hafi teygst į tekjukvaršanum upp į viš, enda gerist žaš fyrirsjįanlega viš aukiš svigrśm einstaklinganna. Hinir rķku hafa oršiš rķkari, og hinir fįtęku hafa oršiš rķkari.

(Fróšleiksmoli ķ Morgunblašinu 30. janśar 2021.)


Oršaskipti um skotįrįsir

Björn Ingi Hrafnsson skrifaši į Facebook:

Örsaga śr hversdeginum #107: Meš skotįrįsum į starfsstöšvar stjórnmįlaflokka og bifreiš borgarstjóra og fjölskyldu hans er endanlega ljóst aš viš veršum öll aš staldra nś viš og taka okkur taki ķ opinberri umręšu og žvķ hvernig viš tölum um hvert annaš. Žetta mun annars enda meš ósköpum. Višbjóšurinn sem vellur um skólpleišslur kommentakerfanna, hrakyršin og hótanirnar eru daglegt brauš. Viš höfum séš ķ Bandarķkjunum hvernig fer žegar öfgafólk stendur upp frį lyklaboršinu og lętur verkin tala. Sem opinber persóna til margra įra, žekki ég vel hvernig žaš er ķ lenda ķ žessari hakkavél. Aš fį nafnlausar hótanir og nķšpósta. Lesa ógešsleg ummęli frį einhverju fólki sem žekkir mann ekki neitt og veit ekkert hvaš žaš er aš tala um. Ķslenskir stjórnmįlamenn hafa mįtt žola žetta, jafnvel umsįtur um heimili sķn įn žess aš nokkuš vęri ašhafst. Ekkert okkar į aš sętta sig viš žetta og viš eigum ekki aš umbera žetta sem samfélag. Hingaš og ekki lengra.

Ég er aušvitaš sammįla honum, en skrifaši athugasemd:

Žetta er ekkert nżtt. Menn fį nafnlaus nķš- og hótunarbréf, og skotiš er ķ rśšur hjį žeim og jafnvel veist aš žeim į almannafęri. Žaš, sem er nżtt, er aš hlaupa meš žetta ķ fjölmišla, en į žvķ nęrast ofbeldisseggirnir. Žaš į ķ kyrržey aš kippa žeim śr umferš.

Žį skrifaši Egill Helgason:

Žetta er nś skrķtiš og svo eru einhverjir furšufuglar aš lęka žetta – aš eigi aš žegja um žaš ef skotiš er śr byssum į skrifstofur stjórnmįlaflokka eša bifreišar stjórnmįlamanna? En ef skotiš er į heimili žeirra - mį žį segja frį žvķ?

Ég svaraši:

Žaš er dįlķtiš einkennilegt aš sjį umręšustjóra Rķkisśtvarpsins, sem kostaš er af almannafé og menn geta ekki sagt upp įskrift aš, afgreiša hér venjulegt fólk, kjósendur og skattgreišendur, sem furšufugla. Hjį BBC ķ Bretlandi gilda strangar reglur um, hvaš umręšustjórar į vegum žess mega segja opinberlega. Menn eiga ekki aš geta dregiš óhlutdręgni žeirra ķ efa. Tvö dęmi um hlutdręgnina ķ Sķfri Egils: 1) Žeir tveir hagfręšingar ķslenskir, sem hafa hlotiš alžjóšlega višurkenningu, Ragnar Įrnason og Žrįinn Eggertsson, eru aldrei bošnir ķ žįttinn, en žar er hins vegar Žorvaldur Gylfason (jašarmašur, fékk 2,45% ķ kosningum) fastagestur, en hann lętur m. a. aš žvķ liggja, aš žeir Nixon og Bush hafi rįšiš Kennedy bana og aš Bandarķkjamenn hafi sjįlfir sprengt upp einn turninn ķ New York ķ september 2001. 2) Nįungi, sem var slķkur ašdįandi Elvis Presleys, aš hann tók upp nafn hans, fullur heiftar ķ garš Kaupžings, af žvķ aš hann var rekinn frį Singer & Friedlander ķ Lundśnum, var lįtinn bölsótast yfir Įrmanni Žorvaldssyni ķ einum žęttinum, en Įrmann hefur aldrei fengiš tękifęri til aš svara fyrir sig. Hverjir eru furšufuglarnir?

Sverrir Herbertsson, sem ég žekki nś raunar ekki, gerši lķka réttmęta athugasemd:

Er ekki veriš aš meina aš ofbeldiseggirnir nęrist į athyglinni sem žeir fį ķ fjölmišlum.

Ég svaraši honum lķka:

Jś, nįkvęmlega. Lögreglan hefur alltaf rįšlagt mönnum, sem fyrir žessu verša (og ég er einn žeirra, mešal annars skotför ķ glugga), aš hafa ekki hįtt um žaš. Įstęšan til žess, aš ég segi žetta nśna og fer žannig ekki eftir žessum rįšleggingum, er, aš ég er alls ekki lengur opinber persóna, heldur ašeins meinlaus grśskari į Žjóšarbókhlöšunni. En athyglin er žaš sśrefni, sem žessir ofbeldisseggir nęrast į.


Rakhnķfur Occams

Žegar ég stundaši foršum heimspekinįm, var okkur kennt um „rakhnķf Occams“. Vilhjįlmur af Occam var enskur munkur af reglu heilags Frans frį Assisi, og var hann uppi frį 1285 til 1349. Rakhnķfur Occams merkir žį reglu, aš jafnan beri aš velja einföldustu skżringuna, sem völ sé į. Žessi regla er oftast oršuš svo į latķnu: „Entia non sunt multiplicanda pręter necessitatem.“ Žaš er į ķslensku: „Eigi ber aš fjölga einingum umfram žaš, sem naušsynlegt getur talist.“ Žaš er annaš mįl, aš žessa reglu er hvergi aš finna ķ žeim ritum Vilhjįlms, sem kunn eru. Žar segir žó į einum staš: „Pluralitas non est ponenda sine necessitate.“ Žaš er į ķslensku: Ekki ber aš nota fleira en naušsynlegt er. Sjį Quodlibeta (um 1324), 5. kafla, 1. spurningu, 2. grein.

Mér datt rakhnķfur Occams ķ hug, žegar ég horfši į vištal Helga Seljans fréttamanns viš Jón Įsgeir Jóhannesson, fyrrverandi eiganda Baugs, ķ „Kveik“ fimmtudagskvöldiš 21. janśar 2021. Žar rakti Jón Įsgeir upphaf Baugsmįlsins svonefnda, sem hófst sumariš 2002, til Davķšs Oddssonar forsętisrįšherra, sem hefši sigaš lögreglunni į sig. En er einfaldasta skżringin į upphafi mįlsins ekki sś, sem liggur fyrir? Hśn er, aš gamall višskiptafélagi Jóns Įsgeirs, Jón Gerald Sullenberger, kęrši hann žį um sumariš fyrir lögreglu. Kvaš hann Jón Įsgeir hafa tekiš žįtt ķ žvķ meš sér aš gera ólöglegt skjal. Ašrir kunna aš hafa haft skošanir į Jóni Įsgeiri og umsvifum hans, til dęmis forsętisrįšherra, og jafnvel lįtiš žęr ķ ljós ķ einkasamtölum. En žarf aš blanda žeim ķ mįliš, svo einföld og augljós skżring sem til er į upphafi žess? Eins og kom fram ķ dómsśrskuršum, bar Jón Gerald žungan hug til Jóns Įsgeirs og žurfti žvķ enga hvatningu til kęrunnar, og eftir mikiš žóf uršu lyktir žęr, aš bįšir voru žeir nafnar sakfelldir fyrir gerš skjalsins og dęmdir ķ žriggja mįnaša skiloršsbundiš fangelsi.

Hér hefši fréttamašurinn mįtt nota rakhnķf Occams.

(Fróšleiksmoli ķ Morgunblašinu 23. janśar 2021.)


Laxness: Lęrisveinn Einars og Brynjólfs

Oft er meš réttu talaš um mikil įhrif Halldórs Laxness į hreyfingu ķslenskra kommśnista og vinstri sósķalista. Minna hefur veriš rętt um įhrif helstu ķslensku stalķnistanna į skįldiš. Hér skal ég nefna tvö dęmi um bein įhrif Einars Olgeirssonar og Brynjólfs Bjarnasonar į Laxness.

Eftir aš Laxness hafši gefiš śt Sölku Völku, birti Einar greiningu ķ Rétti 1932 į bókinni undir heitinu „Skįld į leiš til sósķalismans“. Kvaš hann Laxness ekki hafa nįš fullum žroska sem öreigarithöfundur. Hann ętti til aš skopast aš verkalżšsbarįttu. Hann gęti lęrt margt af skįldverkum eins og Anna proletarka (Öreigastślkunni Önnu) eftir tékkneska rithöfundinn Ivan Olbracht. Sś bók var til ķ bókasöfnum og bókabśšum hér į landi ķ žżskri og sęnskri žżšingu. Laxness fór aš rįši Einars, žvķ aš sögužrįšurinn ķ Atómstöšinni er tekinn beint upp śr sögu Olbrachts. Alžżšustślka kemur śr sveit, vinnur hjį efnašri fjölskyldu og flękist inn ķ stjórnmįlaįtök, nema hvaš ķ sögu Olbrachts svķkja jafnašarmenn kommśnista eftir fyrra strķš, en ķ sögu Laxness er landiš selt.

Upphafiš aš Gerska ęfintżrinu, feršabók Laxness frį Rśsslandi, sem kom śt haustiš 1938, hefur löngum žótt meistaralegt. Žar segist Laxness ķ fyrsta sinn į ęvinni geta skrifaš bók, sem žżdd yrši į allar žjóštungur Noršurįlfu, og keypt sér fyrir ritlaunin bśstaš viš Mišjaršarhaf og Rolls Royce bķl. Hann žyrfti ekki aš gera annaš en skrifa įdeilu į Rśssland. Žess ķ staš ętlaši hann aš skrifa um žaš sannleikann. Hugmyndin aš žessu upphafi er bersżnilega tekin beint śr grein eftir Brynjólf Bjarnason ķ Žjóšviljanum 5. mars 1937. Hefši Laxness skrifaš nķš um stjórnarfar Stalķns, segir Brynjólfur žar, žį hefšu Morgunblašiš og Alžżšublašiš „óšar gert hann aš dżrlingi um allar aldir. Žį hefšu nś ekki veriš sparašir peningarnir śr rķkissjóši til vķsinda og lista. Žį hefši Halldóri veriš reist veglegt hśs og voldugur minnisvarši ķ lifanda lķfi.“

(Fróšleiksmoli ķ Morgunblašinu 16. janśar 2021.)


Afmęlisgrein um Davķš

Davķš Oddsson er 73 įra ķ dag. Ég skrifaši af žvķ tilefni grein um hann ķ The Conservative.


Fastur dįlkahöfundur ķ The Conservative

Ég er oršinn fastur dįlkahöfundur ķ The Conservative, sem ķhalds- og umbótaflokkarnir ķ Evrópu gefa śt į netinu. Ég skrifa žar aš mešaltali tvisvar ķ viku um hin żmsu mįl, įrįsina į žinghśsiš bandarķska, žöggunartilburši bandarķsku netrisanna, bošskap Burkes til okkar, kenningar Actons um söguna, misrįšna fiskveišistefnu Evrópusambandsins, heimsókn Churchills til Ķslands 1940, afskręminguna af Thatcher ķ framhaldsžęttinum Krśnunni og įnęgjuvél Nozicks. Hér mį nįlgast pistla mķna.


Svar viš fęrslu Gušmundar Andra

Gušmundur Andri Thorsson žingmašur Samfylkingarinnar skrifar į Facebook:

Vķša sér mašur fólk dįsama Ķsraelsrķki fyrir góša frammistöšu viš aš bólusetja sitt fólk. Sitt fólk. Bara sitt fólk. Palestķnužjóšin į herteknu svęšunum fęr ekkert. Sjaldan hefur mašur séš jafn svart į hvķtu žaš ranglęti sem žetta rķki er reist į.

Ég svaraši:

Žessi fęrsla lżsir miklum misskilningi. Žaš er hlutverk rķkis aš lįta borgara sķna hafa forgang um žau gęši, sem žaš getur śthlutaš. Annars vęri žaš tilgangslaust. Og Palestķnumenn hafa sķna stjórn, sem flżtur ķ gjafafé frį śtlöndum, en žvķ mišur fer žaš mestallt ķ spillta stjórnmįlamenn žar. Sś stjórn hefši įtt aš śtvega Palestķnumönnum bóluefni. Žetta er męlskubrella hjį žér til aš leiša athyglina frį žvķ, aš heilbrigšisrįšherra (gamall samherji žinn ķ Icesave-mįlinu) gętti hagsmuna Ķslendinga ekki nógu vel og aš ķ ljós er komiš, aš ESB, sem žś hefur ofurtrś į, hefur ekki rįš undir hverju rifi.


Įrįsirnar į žinghśsin

ÓeirširHeimsbyggšin fylgdist agndofa meš žvķ, er ęstur lżšur braust 6. janśar inn ķ bandarķska žinghśsiš. Er meš ólķkindum, aš hann hafi komist svo langt. Žaš er fróšlegt sišferšilegt śrlausnarefni, hver ber įbyrgšina. Aušvitaš ber žessi óžjóšalżšur, eins og Gušlaugur Žór Žóršarson utanrķkisrįšherra kallaši hann réttilega, mestalla įbyrgšina, en einhverja sök į einnig Donald Trump Bandarķkjaforseti. Um slķka skipta sök hefur einn kennari minn ķ Oxford, David Miller, skrifaš bók, National Responsibility and Global Justice (2007), sem ég nżtti mér ķ skżrslu minni um bankahruniš. Miller telur, aš ręšumašur į śtifundi beri nokkra įbyrgš į geršum hóps, sem grķpur til ofbeldis eftir aš hafa hlustaš į ęsingaręšu hans, jafnvel žótt sjįlfur taki hann ekki beinan žįtt ķ žvķ ofbeldi.

Eftir žeim męlikvarša bįru samkennarar mķnir, žeir Žorvaldur Gylfason og Gylfi Magnśsson, nokkra įbyrgš į sķendurteknum įrįsum óžjóšalżšs į Alžingishśsiš ķ bankahruninu 2008–2009 eftir ęsingaręšur žeirra į fundum, og meš sömu rökum ber Trump nokkra įbyrgš į innrįsinni ķ bandarķska žinghśsiš. Į Ķslandi er žó sambęrilegasta dęmiš, žegar óeiršaseggir réšust į Alžingishśsiš 30. mars 1949, eftir aš Einar Olgeirsson hafši lįtiš žau boš śt ganga, aš žingmenn sósķalista vęru fangar inni ķ hśsinu. (Var Einar įkęršur og dęmdur fyrir ašild aš įrįsinni.)

Eflaust minna stušningsmenn Trumps į, aš margir forystumenn Lżšręšisflokksins (Demókrata) sęttu sig ekki viš śrslit forsetakjörsins 2016, heldur sigušu lögreglu į forsetann og helstu fylgismenn hans, jafnframt žvķ sem žeir höfšušu fįrįnlegt mįl į hendur honum til embęttismissis. Žeir geta lķka bent į óeirširnar ķ mörgum rķkjum Bandarķkjanna į sķšasta įri, žar sem vinstriöfgamenn gengu óįreittir berserksgang. En žótt žetta kunni aš einhverju leyti aš skżra innrįsina ķ žinghśsiš bandarķska, afsakar žaš hana ekki. Ķ rótgrónum lżšręšisrķkjum er ofbeldi óafsakanlegt.

(Fróšleiksmoli ķ Morgunblašinu 9. janśar 2021.)


Hef ég drepiš mann?

kina_veira_kortOftast er įgreiningur ķ stjórnmįlum žess ešlis, aš ekki veršur meš fullri vissu śr honum skoriš, enda er lķfiš undirorpiš óvissu. Hef ég drepiš mann eša hef ég ekki drepiš mann? spurši Jón Hreggvišsson. Enginn vissi meš fullri vissu, hvaš hafši gerst, žegar Siguršur böšull sįlašist. Žó eru til mįl, sem atvikin hafa hagaš žvķ svo, aš unnt er aš skera śr um žau. Eitt žeirra er Icesave-mįliš. Strax og ljóst varš, aš žjóšin myndi fella samning Svavars Gestssonar, bušu Bretar miklu betri kjör, žótt nišurstašan yrši aš lokum sś, sem viš höfšum nokkur haldiš fram allan tķmann, aš žaš hefši ekki veriš um neitt aš semja, žvķ aš ķslenska rķkiš hefši ekki boriš įbyrgš į višskiptum einkaašila. Samningur Svavars var eins og Siguršur Mįr Jónsson sagši ķ fróšlegri bók sinni um mįliš „afleikur aldarinnar“. Samanburšurinn į samningi Svavars og sķšan žeim, sem Lee Buchheit gerši, nęgši til aš skera śr um mįliš. Viš hefšum sparaš okkur hundruši milljóna ķ vexti meš samningi Buchheits, svo aš ekki sé minnst į allt annaš. Hér voru mistökin męlanleg: Tveir samningamenn, tvęr nišurstöšur.

Nś er žvķ mišur komiš til sögu annaš dęmi jafnskżrt. Žaš eru samningar ķslenskra stjórnvalda um bóluefni vegna veirufaraldursins, sem gengiš hefur um heiminn. Svo viršist sem Ķslendingar fįi ekki nęgt bóluefni fyrr en seint į įrinu. Stjórnvöld hafa leikiš stórkostlega af sér. Heilbrigšisrįšherra tók ašeins nśmer į bišstofu Evrópusambandsins og ętlaši aš bķša žar aušsveip eftir žvķ, aš nafn Ķslands yrši kallaš upp. Hśn viršist ekki hafa haft įhuga į aš nżta sér ašstoš einkaašila, sem voru bošnir og bśnir. Žegar žetta er skrifaš į sķšasta degi įrsins 2020, hafa Ķsraelsmenn hins vegar žegar bólusett ķ fyrri umferš fleira fólk en Ķslendingar eru ķ heild. Hvaš höfšu samningamenn žeirra, sem samningamenn Ķslendinga höfšu ekki? Hér eru mistökin męlanleg: Tvęr žjóšir, tvęr nišurstöšur. Viš höfšum öll skilyrši til aš losna śr žessari prķsund į fyrstu mįnušum įrsins 2021. Ķ Icesave-mįlinu įtti aš hneppa okkur ķ įratuga skuldafangelsi. Nś į aš loka okkur inni fram eftir įri eins og viš vęrum ķ Austur-Žżskalandi, og į mešan munu einhverjir deyja, ašrir smitast og fyrirtęki fara ķ žrot. Žaš tókst aš leišrétta afglöpin ķ Icesave-mįlinu. Vonandi tekst žaš lķka ķ Covid19-mįlinu.

(Fróšleiksmoli ķ Morgunblašinu 2. janśar 2021.)


Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband